Nesporna je činjenica da je u našim školama (posebice na nižim stupnjevima obrazovanja) prisutna izrazita feminizacija učiteljske struke. Iz tog fenomena proizlaze mnoga pitanja i dileme: postoji li „ženski“ odgoj, „ženska pedagogija“ ili je to kulturalni stereotip, a ako postoji − po čemu se razlikuje od „muškog“ odgoja, obogaćuje li ili osiromašuje odgojno-obrazovni proces, ali i cjelokupnu kulturu škole? Sveopća kriza identiteta obilježje je suvremenog društva, a pitanja identifi kacije i identiteta usko su vezana uz stereotipe i predrasude. Profesija oblikuje društveni identitet čovjeka koji je, u slučaju učiteljskog poziva, opterećen rodnim stereotipima. Školi pripada puno šira društvena i kulturna uloga od pukog prosvjetnog djelovanja...